CONTEMPORARY issues
sign in | sign up | forgot username or password?

Current issue

suvremene TEME / CONTEMPORARY issues  issue 1, volume 9, 2018

Globalizacija, integracija i multikulturalizam: interdisciplinarni pristup :: [>>>]
Holy, Mirela
Globalizacija je kompleksan fenomen koji u velikoj mjeri utječe na suvremeno društvo. Globalizaciju se interpretira ne samo kao paradigmu stvaranja zajedničkog svjetskog tržišta, već i iz pozicije kulturne i ideološke stvarnosti (Čečuk 2002). Hrvatska je kao 28. članica Europske unije u posljednjih dvadesetak godina pod snažnim utjecajem integracijskih procesa. Moto Europske unije od 2000. godine jest „Ujedinjena u raznolikosti“, čiji je smisao integracija svih Europljana u EU shvaćenu kao „zajednicu za mir i blagostanje obogaćenu pritom različitošću kultura, tradicija i jezika“. Ideja integracije povezana je s multikulturalizmom. Društvene znanosti danas su kontekstualizirane globalizacijom, integracijom i multikulturalizmom kao sveprisutnim društvenim procesima. U kolikoj su se mjeri hrvatski stručni i znanstveni članci iz područja društvenih i humanističkih znanosti od 2013. godine bavili integrativnim, globalizacijskim i multikulturalnim procesima i njihovim međuodnosom te jesu li pri tome primjenjivali interdisciplinarne znanstvene pristupe tema je koju istražuje ovaj rad.
keywords: globalizacija  integracija  multikulturalizam  društvene i humanističke znanosti 
Analiza medijskog praćenja izbjegličke krize u Hrvatskoj i interpretacijski okviri (framing) :: [>>>]
Slijepčević, Marija; Fligić, Sanja
Izbjeglička i migrantska zbivanja 2015. teme su koje su dominirale medijima. Medijskim uokviravanjem, selekcijom i isticanjem nekih vidova percipirane stvarnosti, oblikovan je način izvještavanja koji je mogao imati utjecaja i na percepciju javnosti. Iako postoje istraživanja koja se bave mjerenjima stavova stanovništva prema imigrantima, rjeđe su analize sadržaja medija. Rad ima za cilj istražiti prisutnost interpretacijskih okvira kroz izvještavanje o izbjegličkoj krizi u Hrvatskoj u trajanju od dva tjedna: prvom tjednu izbjegličke krize u Hrvatskoj te tjednu nakon terorističkih napada u Parizu, na uzorku od 702 članka u četiri hrvatska medija. S obzirom na uočene obrasce u medijskom izvještavanju (ponavljanje fotografija ranjivih skupina, osobne priče izbjeglica, naglašavanje hrvatskog prijateljskog i humanitarnog pristupa) postavljena su istraživačka pitanja: jesu li izbjeglice u većini članaka prikazane kroz pozitivan okvir kao žrtve; je li Hrvatska u većini tekstova prikazana kroz okvir humanosti i prijateljstva; postoje li odstupanja u izvještavanju uslijed izvanrednih događanja?
keywords: framing  uokviravanje  izbjeglice  migranti  analiza sadržaja 
Medijski prijepori u objavama hrvatskih dnevnih novina: primjer izvještavanja o referendumu o ustavnoj definiciji braka u 2013. godini :: [>>>]
Raguž, Anđelka; Ivasović, Sebastijan; Kukolić, Ema
Suvremene društvene i gospodarske promjene, suočile su brak i obitelj s drugačijim izazovima, novi(ji)m medijskim obrascima i načinima izvještavanja, a posljedično je tradicionalna obitelj uvrštena na platformu s izmijenjenim medijskim tretmanom. U radu će se kroz kontekst društvene situacije u Hrvatskoj, očitovanoj na primjeru referenduma o ustavnoj definiciji braka, ilustrirati medijski značaj i ponuditi odgovori na pitanja: jesu li obitelji medijski marginalizirane i stereotipno predstavljene skupine ili su mediji kreatori određenih društvenih normi?Referendumska kampanja, medijsko izvještavanje o aktivnostima građanske inicijative U ime obitelji i naposljetku referendum, isprovocirali su intenzivne emocionalne reakcije te duboko podijelili hrvatsko društvo. Nalazi empirijskog istraživanja kroz analizu sadržaja: Jutarnjeg lista, Večernjeg lista, 24sata, Novog lista i Slobodne Dalmacije od svibnja do prosinca 2013. godine, pokazat će i jesu li mediji bili (ne)pristrani i (ne)profesionalni te je li tema o braku bila polazište za senzacionalističko i neprimjereno izvještavanje u okviru regulatornih odrednica Kodeksa časti hrvatskih novinara.
keywords: etički kodeks  hrvatske dnevne novine  obitelj  referendum  medijsko izvještavanje 
Provjera modela socijalno-poduzetničke namjere na uzorku studenata psihosocijalnog i poduzetničkog smjera :: [>>>]
Kolega, Maja
Provedenim istraživanjem testiran je teorijski model socijalnopoduzetničke namjere. Istraživanje je provedeno na uzorku od 786 studenata, od kojih je 384 studenata poduzetničkih, a 402 psihosocijalnih studija. Hijerarhijskom regresijskom analizom potvrđen je teorijski model kod obje grupe studenata. Poželjnost i ostvarivost socijalnog poduzetništva značajno doprinose objašnjenju socijalno-poduzetničke namjere i objašnjavaju 39 % varijance. Empatija i spremnost na pomoć objašnjavaju 15 % varijance poželjnosti socijalnog poduzetništva, a pri objašnjenju ostvarivosti socijalnog poduzetništva značajni su prediktori poduzetnička sklonost, specifična poduzetnička samoučinkovitost te mjere procjene socijalnog kapitala. Ti prediktori zajedno objašnjavaju 21 % varijance kod studenata poduzetničkih studija i 49 % varijance kod studenata psihosocijalnih studija. Kod studenata psihosocijalnih studija, značajnim prediktorom za objašnjenje socijalno poduzetničke namjere i ostvarivosti vođenja socijalnog poduzeća, pokazalo se volontersko iskustvo.
keywords: socijalno poduzetništvo  socijalno poduzetnička namjera  poželjnost socijalnog poduzetništva  ostvarivost socijalnog poduzetništva  prosocijalna ličnost 
Analiza mogućnosti transfera politike iz austrijskog u hrvatski sustav razvoja vještina :: [>>>]
Buković, Nikola
Osnovno pitanje koje se razmatra u ovom radu jest analiza karakteristika, razlikovnih točaka i mogućnosti transfera pojedinih elemenata politike razvoja vještina iz austrijskog u hrvatski sustav. Analizi autor pristupa oslanjajući se na tipologiju sustava razvoja vještina u razvijenim industrijskim demokracijama. Ta tipologija koju su razvili Busemeyer i Trampusch razlikuje četiri skupine sustava razvoja vještina: etatističke, liberalne, segmentalističke i kolektivne, kojima s obzirom na svoje institucionalne karakteristike pripada i Austrija. Analitički proces je podijeljen na dva segmenta. U prvom autor odvojeno razmatra strukturu hrvatskog i austrijskog sustava razvoja vještina, s posebnim naglaskom na njihovu dominantnu odrednicu: srednje strukovno obrazovanje. U sklopu tog segmenta se razmatra i smjer recentnih reformi u svakom sustavu. U drugom segmentu analiziraju se ključni dodirni, ali i razlikovni faktori između dva sustava. Zaključci su podijeljeni u dvije skupine. Prvi objašnjavanju glavne uzroke razlika u strukturi dvaju sustava, dok drugi razmatraju mogućnosti njihova prevladavanja kroz transfer politike.
keywords: institucije  strukovno obrazovanje  Austrija  Hrvatska  transfer politike 
Siegfried Wiessner (ed.): General Theory of International Law :: [>>>]
Qerimi, Qerim
Prikaz knjige
Arun Sundadarajan: The Sharing Economy and the Rise of Crowd-Based Capitalism :: [>>>]
Lozić, Joško
Prikaz knjige