CONTEMPORARY issues
sign in | sign up | forgot username or password?

Search

Perspektive jačanja suradnje NATO-a i Europske unije u kontekstu regionalne i globalne sigurnosti :: [>>>]
Glavaš Kovačić, Lada
Euroatlantska zajednica se suočava s novim izazovima – u trenutku kada se SAD sve više okreću području Azije i Pacifika, europske države će morati preuzeti znatno više odgovornosti u osiguranju europske sigurnosti. S obzirom da će se zaokret u obrambenoj politici SAD-a odraziti na transatlantske i euroatlantske odnose, te čak dovesti do „repozicioniranja“ SAD-a unutar NATO-a, upitno je kako će se novim okolnostima prilagoditi politike europskih NATO-saveznika. Činjenica je da NATO i Europska unija moraju stvoriti zajedničku platformu za iskorištavanje komparativnih prednosti u podržavanju meðunarodnog mira i sigurnosti. Zaključci Sastanka na vrhu NATO-a u Chicagu, u prvom redu povezivanje koncepta „pametne obrane“ i koncepta „udruživanja i dijeljenja“ zajedničkih potencijala stvaraju pretpostavke za poboljšanja. Pojačana suradnja u oba modela europskim državama bi omogućila da ostvare veći utjecaj u okviru NATO-a i EU, te postigla učinke koji bi nadilazili njihove pojedinačne domašaje. Unatoč sposobnosti nekih država da i u uvjetima financijske krize iniciraju zajedničke operacije, izvjesno je da će geopolitički interesi država članica NATO-a i EU i dalje otežavati postizanje konsenzusa oko modaliteta za jačanje učinkovitosti zajedničke obrane i stvaranja zajedničkih kapaciteta. Za početak, obje će organizacije morati uložiti pojačane napore u identificiranje, a zatim i otklanjanje neželjenog preklapanja aktivnosti. A to je i za Sjevernoatlantski savez i za EU velik izazov s vrlo neizvjesnim ishodom.
keywords: regionalna sigurnost  NATO  pametna obrana  Europska unija  udruživanje i dijeljenje 
Usporedba geopolitičkog značenja post-hladnoratovskih krugova proširenja NATO-a :: [>>>]
Kurečić, Petar
Proširenje NATO-a nakon hladnog rata, izvedeno u dva kruga s ukupno deset novih država primljenih u članstvo NATO-a, predstavlja ključan dobitak u izgradnji sigurnosne arhitekture post-hladnoratovske Europe, te je najznačajniji sigurnosni dobitak za Europu nakon raspada Varšavskog ugovora i SSSR-a. Dva kruga proširenja NATO-a bila su vrlo različita po svojem teritorijalnom opsegu, regionalnoj pripadnosti, trenutnim okolnostima unutar NATO-a, te utjecaju na geopolitičke odnose u Europi i geostrateške odnose SAD-a i Rusije. Prethodili su proširenju Europske unije na deset postkomunističkih država Europe. Nakon 11. rujna 2001., uspješna izvedba drugog kruga proširenja NATO-a postala je jedan od strateških ciljeva u borbi protiv terorizma SAD-a i njegovih saveznika. Proširenje je značajno promijenilo odnose u NATO-u i geopolitičku ravnotežu u Europi, šireći zonu sigurnosti i stabilnosti na istok i jugoistok Europe. Utjecaj NATO-a se širi na granične regije Europe, te prelazi i njihove granice. Treći krug proširenja najavljen je na summitu u Bukureštu, tijekom kojeg su Hrvatska i Albanija pozvane da se priključe NATO-u. Treći krug proširenja vjerojatno će uključivati i Makedoniju, ako ta država s Grčkom riješi spor oko imena. Ako bi NATO u članstvo uključio države iz regije Zapadnog Balkana, imao bi još značajniju ulogu u stabilizaciji ovog nestabilnog prostora, posebno u rješavanju problema koji neovisnost Kosova predstavlja za stabilnost regije. Budući strateški izazovi europskoj sigurnosti bit će vezani uz odnose NATO-a i Rusije, posebno uz ambicije NATO-a u istočnoj Europi i u regiji Kavkaza. Ako NATO odluči u članstvo pozvati Gruziju i Ukrajinu, možemo očekivati rusku reakciju, koja bi mogla dovesti do sveprisutne i dugotrajnije nestabilnosti velikog dijela Europe, ali i dijela Euroazije.
keywords: NATO  post-hladnoratovsko razdoblje  proširenje  geopolitički odnosi  Europa  Rusija  zona sigurnosti  Hrvatska  Zapadni Balkan  Kosovo